Antibiotska rezistencija ili otpornost bakterije na antibiotike je jedan od najvećih izazova javnog zdravstva današnjice i jedna od najvećih prijetnji globalnom zdravlju, sigurnosti hrane i razvoja. Svake godine u SAD-u najmanje 2,8 miliona ljudi dobije infekciju koja je otporna na antibiotike a umre više od 35 000 ljudi. Borba protiv antibiotske rezistencije je prioritet javnog zdravstva i zahtjeva globalni pristup i saradnju u svim sektorima.
Više o antibioticima možete pročitati u članku Antibiotici – šta i kada? (dva odgovora koja objašnjavaju sve).
Antibiotska rezistencija – zašto je opasna?
Antibiotska rezistencija može uticati na bilo koga, u bilo kojoj životnoj dobi i u bilo kojoj zemlji.
Antibiotska rezistencija se javlja prirodno, međutim, zloupotreba ili neracionalno korištenje antibiotika kod ljudi i životinja ubrzava proces.
Infekcije koje su nam svima poznate, kao što je upala pluća, tuberkuloza, gonoreja, sepsa, salmonela (bolesti koje se prenose hranom), postaje sve teže liječiti a ponekada i nemoguće radi smanjene djelotvornosti antibiotika koji se za njih koriste uslijed antibiotske rezistencije.
Antibiotska rezistencija dovodi u opasnost dostignuća savremene medicine. Transplantacija organa, hemoterapija i operacije poput carskog reza postaju mnogo opasnije, bez efikasnih antibiotika za prevenciju i liječenje infekcija.
Antibiotska rezistencija dovodi do većih medicinskih troškova, produženog boravka u bolnici i povećanja smrtnosti jer često nijedan poznati antibiotik ne djeluje na izmjenjenu bakteriju.
Strukturno izmjenjene bakterije, koje nastaju nakon nekontrolisane upotrebe antibiotika, mogu zaraziti ljude i životinje, a infekcije koje uzrokuju teže je liječiti od onih koje izazivaju neizmjenjene odnosno neotporne bakterije.
Antibiotska rezistencija – kako spriječiti?
Prvensteveno promjenom u ponašanju svih nas, kako zdravstvenih profesionalaca tako i pacijenata, je jedan od glavnih načina kako da spriječimo antibiotsku rezistenciju i omogućimo sebi ozdravljenje i život ukoliko se inficiramo nekom bakterijom.
Ako se antibiotici mogu kupiti za ljudsku ili životinjsku upotrebu bez recepta, pojava i širenje rezistencije se povećava. Slično tome, u zemljama koje nemaju standardne smjernice za liječenje, zdravstveni profesionalci i veterinari često propisuju antibiotike, a javnost/pacijenti ih prekomjerno koristi. Bez hitnih mjera, doći ćemo u post-antibiotsku eru, u kojoj uobičajene infekcije i manje povrede mogu ponovno ubiti.
Već imamo primjer prekomjerne upotrebe antibiotika kod oboljenja izazvanih bakterijom Clostridium difficile, koje je u porastu.
Kako ja kao pojedinac, nezdravstveni profesionalac mogu uticati na spriječavanje antibiotske rezistencije?
- Koristite antibiotike samo kada ih propiše certifikovani zdravstveni profesionalac. Nikako ih ne koristiti na preporuku komšinice, bake i ostale rodbine!
- Ne tražite antibiotike ako vaš zdravstveni profesionalac kaže da vam ne trebaju.
- Kad koristite antibiotike, pratite savjete zdravstvenog profesionalca.
- Ne dijelite i ne koristite ostatke antibiotika. Bez „meni je pomoglo, probaj i ti“.
- Spriječite infekciju na slijedeći način: redovno perite ruke, higijenski pripremajte hranu, izbjegavajte blizak kontakt sa bolesnim ljudima, praktikujte siguran seks i vakcinišite se redovno.
- Priremite sigurnu hranu:
- Svjetska zdravstvena organizacija ima 5 ključeva za sigurnu pripremu hrane: čuvajte je čistu, odvojite sirovu i kuhanu hranu, temeljno kuhajte, čuvajte hranu na sigurnim temperaturama, koristite sigurnu vodu i sirovine.
- Birajte hranu koja je proizvedena bez upotrebe antibiotika za ubrzavanje rasta ili prevencije bolesti kod zdravih životinja.
Kako zdravstveni profesionalci mogu spriječiti antibiotsku rezistenciju?
- Spriječavaju infekcije pazeći da čiste ruke, instrumente i okolinu.
- Propisuju i izdaju antibiotike samo kada su potrebni, prema trenutnim smjernicama.
- Izvještavaju timove za nadziranje na antibiotike.
- Razgovaraju sa svojim pacijentima o tome kako pravilno uzimati antibiotike, o antibiotskoj rezistenciji i opasnosti od zloupotrebe.
- Razgovaraju sa svojim pacijentima o prevenciji infekcija (o vakcinisanju, pranju ruku, sigurnom seksu, pokrivanju nosa i usta prilikom kihanja).
Kako sektor poljoprivede može uticati na spriječavanje antibiotske rezistencije?
- Davanje antibiotika životinjama samo pod veterinarskim nadzorom.
- Ne koristiti antibiotike za podsticanje rasta ili za prevenciju bolesti kod zdravih životinja.
- Vakcinisati životinje da bi smanjili potrebu za antibioticima i koristiti alternative antibiotike kada su dostupni.
- Unaprijeđivati i primjenjivati dobre prakse u svim fazama proizvodnje i prerade hrane iz životinjskih i biljnih izvora.
- Poboljšati biološku sigurnost na farmama i spriječiti infekcije putem poboljšane higijene i dobrobiti životinja.
Rješavanje antibiotske rezistencije je visok prioritet za Svjetsku zdravstvenu organizaciju kao i mnoge druge organizacije koje su odgovorne u polju zdravstva. U maju 2015. godine je na Svjetskoj zdravstvenoj skupštini odobren „Globalni akcijski plan za antimikrobnu rezistenciju“ koji ima 5 strateških ciljeva:
- Poboljšati svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije.
- Ojačati nadzor i istraživanje.
- Smanjiti učestalost infekcije.
- Optimizovati upotrebu antimikrobnih lijekova.
- Osigurati održivo ulaganje u suzbijanje antimikrobne otpornosti.
Nadamo se da je svima mnogo jasnije zašto ne trebamo koristiti antibiotike samoinicijativno i da smo i mi jedni od onih kojima antibiotska rezistencija može naštetiti i dovesti do smrti.
U članku su korišteni podaci sa slijedećih stranica:
https://www.fda.gov
https://www.who.int/
https://www.cdc.gov