bitmedic.org

Antibiotici

Antibiotici – šta i kada? (2 odgovora koja objašnjavaju sve)

  1. Šta su to antibiotici?
  2. Kada ih trebamo koristiti i kako?

Odgovore šta su antibiotici i kada i kako ih koristiti ćete dobiti čitanjem članka. Podnaslovi Vas mogu usmjeriti na dio koji želite da pročitate ukoliko nemate interes ili vremena za cijeli članak.

Za čitaoce koji žele bolje da razumiju

Prvo da pojasnimo pojam mikroorganizmi ili mikrobi. Pojam mikrobi je poznat zdravstvenim profesionalcima, međutim, veoma često nije poznat pacijentima odnosno korisnicima. Uslijed manjka informacija, često dolazi do pogrešnog liječenja, najčešće samoinicijativno, pogrešnim lijekovima za bolest od koje pacijent boluje. Na primjer, često se dešava da oboljeli od prehlade, samoinicijativno koriste antibiotik iako on nije lijek izbora za prehladu. Korištenjem antibiotika u tretmanu gdje nije koristan, povećava se mogućnost antibiotske rezistencije.

Šta su to mikroorganizmi ili mikrobi?

Mikroorganizmi ili mikrobi su sićušna živa bića koja se nalaze svuda oko nas i premalena su da bi se vidjela golim okom. Žive u vodi, zemlji, vazduhu ali i na/u ljudskom organizmu u milionskom broju. Veliki broj mikroba djeluje korisno na život međutim postoji i određeni broj koji djeluju štetno i izazivaju različite bolesti.

Mikrobe možemo podijeliti u 4 glavne vrste:

  1. Bakterije
  2. Virusi
  3. Gljivice
  4. Protisti
mikroorganizmi

Nas, u ovom članku, zanimaju najviše bakterije tako da ćemo naglasak staviti na njih.

Bakterije

Bakterije su mikroskopski živi organizmi, obično jednoćelijski, koji se mogu naći svuda. Mogu živjeti kao nezavisni organizmi ili zavisni, kao paraziti.  Mogu biti opasne, uzročnici infekcija ili korisne kao što je primjer u procesu fermentacije (kao što je vino) ili u stvaranju hrane i lijekova.

Većina bakterija je neophodna za održavanje života ostalih mikroorganizama na Zemlji. Prema studijama, najčešće su 4 bakterije koje se nalaze u zatvorenom prostoru:

  • Micrococcus – relativno bezopasna bakterija, naročito za zdravlje ljudi. Često se nalazi na ljudskoj koži i uzročnik je neugodnog mirisa znoja.
  • Staphylococcus – nalazi se svuda, u nosu, grlu, koži, dlaci. Kada se poveća broj ove bakterije u odnosu na normalan, izaziva infekcije koje mogu biti veoma opasne i teško izlječive. Jedna od takvih infekcija je MRSA koja je teško iskorjenjiva, naročito u bolnicama.
  • Bacillus – veoma otporna bakterija koja može preživjeti nepovoljne uslove.
  • Pseudomonas – opasna je za pacijente sa slabijim imunitetom i pored infekcije, ima mogućnost stvaranja endotoksina što dovodi do većeg oštećenja organizma.

Bakterije su te koje izazivaju, kao što samo ime kaže, bakterijske infekcije.

Bakterijske infekcije se tretiraju i liječe antibioticima i time dolazimo do odgovora na prvo pitanje.

Šta su antibiotici?

Antibiotici su lijekovi koji se koriste za spriječavanje i liječenje bakterijskih infekcija. Antibiotici neće pomoći kod infekcija uzrokovanih virusima, gljivicama ili drugim mikroorganizmima.

Kada se koriste antibiotici i kako?

Kako smo rekli, antibiotike koristimo samo za spriječavanje ili liječenje bakterijskih infekcija. Ne trebaju se samoinicijativno koristiti nego u konsultaciji sa ljekarom, nakon ljekarskog pregleda. Idealno bi bilo da ljekari uključuju u terapiju odnosno propišu pacijentu da pije antibiotik nakon urađenog antibiograma. To je najpouzdaniji način i adekvatna potvrda na koji antibiotik je bakterija osjetljiva i koji će djelovati da spriječi njeno razmožavanje i dovesti do njene smrti a samim tim i izliječiti bolest.

Međutim, radi dugog vremena koje razvoj antibiograma zahtjeva, ova metoda se ne koristi često, nego ljekar na osnovu pregleda, simptoma i znanja i iskustva o istom preporučuje pacijentu određeni antibiotik ukoliko je potreban.

Antibiotici koji se počnu koristiti na preporuku ljekara treba da se piju do kraja, koliko je ljekar preporučio ili ako nema preporuke onda koliko ima tableta, kapsula ili drugog farmaceutskog oblika, bez obzira na tok bolesti i ozdravljenje koje nastupa.

Ukoliko se želite testirati o Vašem poznavanju da li je antibiotik potreban, možete odigrati kviz koji se nalazi na stranici Centar za spriječavanje i kontrolu bolesti.

Zašto se antibiotici ne smiju korisititi samoinicijativno?

Bitno da razjasniti: Bakterije, ne ljudi ili životinje, postaju otporne na antibiotike.

Bakterija sama po sebi se brani od antibiotika, mijenja se kao odgovor na upotrebu antibiotika i stiče otpornost na njega.

Da bismo bolje razumjeli, možemo koristiti primjer iz života. Ako Vas neko napada, da li ćete stajati i čekati udarac ili ćete reagovati i izbjeći ga? Isto radi i bakterija, “bježi” od napada.

Sve to zajedno nazivamo antibiotska rezistencija o kojoj možete da pročitate u članku Antibiotska rezistencija – zašto je opasna i kako je spriječiti? (2020)

U članku su korišteni podaci sa slijedećih stranica:
https://www.fda.gov
https://www.who.int/
https://www.cdc.gov