Coronavirus poznat ili ne? (3 CoV nama poznata)

Coronavirus nCoV nije prvi iz porodice Coronavirusa koji je uplašio svjetsku javnost i kompletnu populaciji, međutim, jeste prvi iz Coronavirus porodice od kojeg je, za kratak vremenski period, obolio veliki broj stanovništva (najviše stanovnika Kine) i koji je usmrtio veliki broj ljudi.

Coronavirusi koji su poznati do sada koji su se prenijeli sa životinje na čovjeka

SARS – CoV (Severe acute respiratory syndrome ili Teški akutni respiratorni sindrom) je virusna respiratorna bolest koju uzrokuje virus iz porodice koronavirusa a za koji se smatra da je prenesen na čovjeka sa cibetke, civet mačke. Službeno je SARS prvi put prijavljen u Aziji (Kina) u februaru 2003. godine. Bolest se proširila na više od dvadeset zemalja u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Evropi i Aziji prije nego što je globalna epidemija zaustavljena 2003. godine.
Trenutno nema poznatog prijenosa SARS-a nigdje u svijetu.

MERS – CoV (Middle East Respiratory Syndrome ili Respiratorni sindrom Bliskog Istoka) je virusna respiratorna bolest koju uzrokuje virus iz porodice koronavirusa a koji je prenesen na čovjeka sa jednogrbe kamile. Većina pacijenata sa MERS-om razvila je tešku respiratornu bolest sa simptomima groznice, kašlja i nedostatka daha. Oko 3 ili 4 od 10 pacijenata prijavljenih s MERS su umrli. Zdravstveni profesionalci prvi put su prijavili bolest u Saudijskoj Arabiji u septembru 2012. Kroz retrospektivne (unatrag) istrage kasnije su utvrdili da su se prvi poznati slučajevi MERS-a dogodili u Jordanu u aprilu 2012. Do sada su svi slučajevi MERS-a povezani s putovanjem ili boravkom u zemljama Arapskom poluostrva ili u njegovoj blizini. Najveća poznata epidemija MERS-a izvan Arapskog poluostrva dogodila se u Republici Koreji u 2015. godini. Virus je donio putnikom koji se vratio s Arapskog poluostrva. Na stranici Svjetske zdravstvene organizacije možete pronaći aktuelni izvještaj o ovom virusu od kojeg pacijenti i dalje obolijevaju.

nCoV ili tačnije 2019-nCoV (Novel coronavirus) je novi soj koronavirusa koji do sada nije bio identifikovan kod ljudi. 2019-nCoV je koronavirus koji se najbrže raširio i ima najveći broj oboljelih od svih poznatih koronavirusa, što se vidi iz tabele ispod. U manje od dva mjesec od kako je otkriven, dostigao je broj od 37.558 oboljelih.

Kako se vidi iz statističkih podataka, broj oboljelih raste iz dana u dan, kao i broj zemalja u kojima je registrovan Coronavirus sad već poznat kao COVID-19.

U članku su, na jednom mjestu, navedena sva dosadašnja saznanja o nCoV virus ali prvo da objasnimo porodicu Coronavirusa koja nas već decenijama plaši.

Coronavirusi – šta su kao vrsta?

Coronavirusi su velika porodica virusa koja su česta kod mnogih različitih vrsta životinja, uključujući kamile, stoku, goveda, mačke i šišmiše. Coronavirusi uzrokuju bolesti u rasponu od obične prehlade do težih oboljenja.

Coronavirusi obično pogađaju sisare i ptice, izazivajući razne smrtonosne bolesti. Generalno, koronavirusi uzrokuju bolesti disajnog, gastrointestinalnog i centralnog nervnog sistema kod ljudi i kod životinja.

Coronavirusi su sposobni lako se prilagoditi  novim sredinama mutacijom i rekombinacijom.

Rijetko životinjski koronavirusi mogu stvoriti nove sojeve i zaraziti ljude i zatim se širiti između ljudi poput MERS-a, SARS-a i sada sa 2019-nCoV.

Kako ljudi ranije nisu bili izloženi takvim virusima i nemaju prirodni niti stečeni imunitet na njih kao ni postojeće vakcine koje ih mogu zaštiti, ovako mutirani virusi mogu brzo dovesti do izbijanja bolesti i, na kraju, pandemije, što je i bio slučaj s SARS-om i MERS-om.

Coronavirus nCoV od kojeg svi strahuju

Coronavirus nCoV je prvi put otkriven u gradu Wuhan, u provinciji Hubei, u Narodnoj Republici Kini – gradu sa 11 miliona stanovnika. Započeo je kao upala pluća nepoznatog uzroka krajem decembra 2019. godine.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 30. januara 2020. proglasila epidemiju javnozdravstvenim događajem od međunarodnog značaja što znači da se radi o događaju međunarodne važnosti koji predstavlja potencijalni rizik za zdravlje ljudi, ne samo na područjima gdje trenutno postoji aktivan prijenos nCoV virusa, već i za druge dijelove svijeta i preporučila je privremeni naziv “akutna respiratorna bolest 2019-nCoV”.

Naziv 2019 – nCoV je trenutni naziv a znači:

• 2019 – pojavio se 2019. godine
• n – novi (new)
• CoV – oznaka da pripada porodici koronavirusa (Coronavirus)

Kako se prenosi Coronavirus nCoV?

Kapljičnim putem – kada zaražena osoba kašlje ili kihne kapljice se mogu prenijeti na nezaraženu osobu, zadržati se u ustima, nosu ili očima i da budu direktno udahnute u pluća.

Najčešće se širi od osobe do osobe bliskim kontaktima (na razdaljini do oko 1,8 metara).

Zarazni su i pacijenti koji su zaraženi a nemaju siptome jednako kao i pacijenti koji imaju simptome.

Trenutno je nepoznato može li osoba dobiti 2019-nCoV dodirom površine ili objekta na kojem se nalazi virus, a zatim unijeti dodirivanjem vlastitih usta, nosa ili eventualno očiju.

Kako se NE prenosi Coronavirus nCoV?

Iako je znanje o novom koronavirusu još uvijek ograničeno, malo je vjerojatno da se prijenos može dogoditi sa:

• Predmeta ili površina koji su kontaminirane virusom ili su izložene virusu tokom kraćeg vremenskog perioda. Zabrinutost zbog paketa koje se šalju s područja sa oboljelima vrlo je neutemeljena, s obzirom na vrijeme potrebno za takve pošiljke. Još nema dokaza o otpornosti novog virusa na površinama i objektima i njegovom zadržavanju na istim.
• Temeljno kuhana i pravilno rukovana hrana.

Koji je period inkubacije (period do pojave simptoma)?

Coronavirus nCoV ima period inkubacije od 2 do 14 dana prije pojave simptoma.
Ako je osoba bila izložena virusu, ali nije razvila simptome u roku od 14 dana, može se smatrati da nije zaražena.

Koji su simptomi?

Za potvrđene infekcije koronavirusa 2019-nCoV, simptomi prijavljeni slučajeva bolesnih se kreću u rasponu od ljudi s manjim ili nikakvim simptomima, do ljudi koji su teško bolesni i umiru.

Simptomi koji su do sada viđeni kod pacijenata:
• Groznica (> 80% bolesnika)
• Kašalj (> 80%)
• Nedostatak daha (31%)
• Bol u mišićima (11%)

Bolest se može pojaviti i samo sa blagim simptomima, uključujući:

• nisku temperaturu
• kašalj
• slabost
• curenje iz nosa
• grlobolju bez ikakvih upozoravajućih znakova, kao što su nedostatak daha ili otežano disanje
• povećani respiratorni sekret (iskašljavanje)
• gastrointestinalni simptomi kao što je mučnina, povraćanje i/ili dijareja (proliv)
• bez promjena u mentalnih promjena (tj. bez zbunjenosti, letargija).

Faktori rizika za tešku bolest još nisu poznati, međutim, smatra se da stariji pacijenti ili osjetljivi pacijenti sa više udruženih bolesti kao što su: dijabetes, hipertenzija,  kardiovaskularne bolesti, rak, odnosno pacijenti sa narušenim. Imunitetom, su izloženiji riziku za razvoj teške i smrtonosne infekcije. U najtežim slučajevima, infekcija može izazvati upalu pluća, akutni respiratorni sindorm, zastoj rada bubrega i smrt.

Da li postoji lijek za koronavirus nCoV?

Nažalost, trenutno NE.

Ne postoji nijedan lijek ili vakcina koji imaju sigurno djelovanje na koronavirus nCoV niti da su u potpunosti testirani kao sigurni i efikasni.

Trenutno liječenje je simptomatsko i zasniva se na kliničkom stanju pacijenta.

Simptomatski tretman uključuje terapiju kiseonikom, hidrataciju i davanje lijekova protiv groznice/bolovima kao i davanje antibiotika ako je prisutna sekundarna bakterijska infekcija.

U Kini će, u okviru borbe protiv širenja novog tipa korona virusa (2019-nCoV) biti provedena testiranja lijeka Remdesivir, koji se ranije pokazao uspješnim protiv SARS-a i MERS-a. Za klinička testiranja Remdesivira, prijavila se 761 osoba.

Kako spriječiti zarazu?

Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije i Centra za kontrolu i spriječavanje bolesti (CDC) su:

• Izbjegavajte bliski kontakt sa bolesnim ljudima, tj. sa svima koji imaju temperaturu i koji kašlju ili se držati na rastojanju od bar 2 metra.
• Operite često ruke sapunom i vodom, najmanje 20 sekundi  ih perite, naročito nakon odlaska u kupatilo, prije jela i nakon čišćenja nosa, kašljanja ili kihanja.
• Ako sapun i voda nisu lako dostupni, koristite sredstvo za čišćenje ruku na bazi alkohola s najmanje 60% alkohola. Uvijek perite ruke sapunom i vodom ako su ruke vidno prljave.
• Izbegavajte dirati oči, nos i usta neopranim rukama.
• Ostanite kod kuće kad ste bolesni i javite se svom ljekaru.
• Tokom kašljanja i kihanja obavezno prekriti usta i nos rukama ili papirnom maramicom koju ćete baciti odmah nakon upotrebe i oprati ruke.
• Očistite i dezinficirajte često dodirivane predmete i površine pomoću sredstva za dezinfekciju površina u domaćinstvu.
• konzumaciju sirove ili nedovoljno termički obrađene životinjske hrane treba  izbjegavati. Sa sirovim mesom, mlijekom ili životinjskim organima treba postupati pažljivo, kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija sa nekuhanom hranom.
• Izbjegavajte velika okupljanja I zatvorene prepune prostore (ukoliko već postoje oboljeni od koronavirusa u Vašem okruženju).

Osobe za koje se sumnja ili je potvrđeno da su inficirani koronavirusom treba izolovati i liječiti pod nadzorom zdravstvenog radnika primjenjujući stroge mjere opreza u kontroli infekcije.

Osobe koje su imale socijalni kontakt sa simptomatskim pojedincima sa potvrđenom infekcijom koronavirusom nCoV, treba pratiti preko lokalnih zdravstvenih timova.

CDC trenutno ne preporučuje upotrebu maski za lice široj javnosti gdje nema opasnosti za širenje zajednicom. Međutim, preporučuje se nošenje maski u područjima gdje je već poznato da je virus rasprostranjen.

Od posljedica zaraze korona virusom u Kini su preminule 812 osobe (sve iz Kine). Do sada je potvrđena zaraza virusom 2019-nCoV kod ukupno 37.558 pacijenta, dok je pod prismotrom više od 190.000 ljudi za koje se sumnja da nose ovaj opasni virus. Svi podaci su trenutni sa 9.2.2019. godine i mijenjaju se na dnevnom nivou.

Sve što nam je sada poznato o 2019-nCoV, ne znači da će sutra biti. Pitanje je koliko još virusa is porodice Coronavirusa će biti opasno za ljudsku populaciju.

Pročitajte o širenju i spriječavanju koronavirusa nCoV iz ugla naše doktorice Tanje Ješić Petrović u članku Coronavirus? “Prljavim rukama zagadi se jelo, pa se tako bolest unese u telo”.

U članku su korišteni podaci sa slijedećih stranica:
https://www.who.int/
https://www.cdc.gov